Kako je početkom ovog tjedna u Opatiji izjavio državni tajnik za more Branko Bačić, cilj je da se prihod od nautičkog turizma udvostruči u idućih 10 godina, za što je potrebno osigurati 15.000 novih vezova. Od tog broja 5000 vezova bilo bi sagrađeno u 15 novih marina. Da ta naša ovogodišnja dobra nautička žetva nije slučajna, svjedoči i to da je u poboljšanje kvalitete smještaja u 51 našoj marini ove godine uloženo 120 milijuna kuna, a sezonu smo dočekali i sa 140 novih vezova, od kojih 110 u ACI-jevim marinama.

Kako nam je rekao potpredsjednik Udruge hrvatskih marina Krešimir Žic, u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj je sagrađeno oko 500 vezova, što je više nego malo u odnosu na potražnju. U nautičkom turizmu je vođenje statistike o broju noćenja i gostiju poprilično slab pokazatelj financijskih prihoda, jer, bez namjere da ikoga uvrijedimo, jedan bogati nautičar troši osjetno više nego, primjerice, desetak zaljubljenika u plovidbu koji su unajmili jedrilicu. Oko 65 posto stranih nautičara koji plove našim morem je visokoobrazovano, a imaju plaću višu od 3000 eura. To govori da je naša nautička ponuda odavno u Europskoj uniji, a strani nautičari rijetko imaju primjedbu na povećanje cijena nautičkih usluga.

Ovog ljeta na našem moru slabije poslovne rezultate bilježe iznajmitelji brodova (čarteraši), a upućeni tvrde kako je glavni krivac za to prezasićenost tržišta, a ne globalna recesija. Naime, trenutačno u Hrvatskoj posluje više od 800 čarterskih tvrtki, većina s tri do četiri broda, koje, da bi preživjele, smanjuju cijenu najma broda i za 60 posto, što se pokazalo pogubnim za cijelu čarterašku branšu. Naime, već nekoliko godina turistima je isplativije godišnji odmor provesti na jedrilici nego u hotelskoj sobi ili apartmanu. Predviđanja da će mnogi nautičari napustiti hrvatske marine zbog toga što stalno povisuju cijene veza, ne obistinjuju se zato što su turske i grčke marine predaleko, iako je u nekima od njih smještaj jeftiniji nego u našim marinama. Uz to, plovidba uz tursku grčku obalu nije ni izdaleka tako atraktivna kao plovidba našim morem.

Ovaj mjesec na Jadran stižu najbogatiji nautičari
U hrvatskom turizmu najdulje traje sezona za nautičare, i to od travnja do listopada. Najimućnijoj nautičkoj klijenteli najdraže je krstariti našim morem u rujnu i listopadu, kada je još toplo, a vrijeme sunčano, ali tada više nema gužve na moru. Tako će idućih dana, nakon završetka Filmskog festivala u Veneciji, velik broj bogatih i slavnih krenuti na svojim megajahtama na plovidbu našim morem. To znači da ćemo u posezoni dobiti i najbogatije nautičke goste.

Za jedan vez čeka po 150 brodica
U 51 hrvatskoj marini ima oko 17.000 vezova, s tim da u većini njih postoje poduže liste čekanja za stalni vez. Primjerice, u Puntu na Krku vez čeka 150 brodova, što govori da je u našem nautičkom turizmu veća potražnja od ponude. Naše marine ponajprije žive od prodaje stalnog veza te godišnje povisuju cijenu usluge od pet do 15 posto. U njihovu godišnjem prihodu brodovi u tranzitu sudjeluju u malom postotku. Inače, strani nautičari naše marine ocjenjuju boljima od grčkih i turskih, a djelomice i od talijanskih.

Svaki dan potroše barem 100 eura
Najveći hrvatski lanac marina ACI je u prvih sedam mjeseci ove godine ostvario poslovni prihod od 95 milijuna kuna, što znači bruto dobit od 15 milijuna kuna. ACI je u protekle tri godine u podizanje kvalitete usluge u svojoj 21 marini potrošio oko 100 milijuna kuna, ponajprije na povećanje kapaciteta, zamjenu pontona i električnih instalacija te na preuređenje sanitarnih čvorova. Nautički gost u Hrvatskoj u prosjeku na dan troši 100 eura, dok ostali gosti troše oko 55 eura.

Izvor: www.poduzetnistvo.org